Šta bi to bilo potrebno da se ozeleni crvena planeta ? Pa mogli bi odmak na početku konstatovoti : verovatno ogroma količina globalnog zagrevanja.
Da li bismo mogli da od Marsa napravimo novu planetu Zemlju ?
Da bi se to desilo, potrebno bi bilo preobraziti njegovu zamrznutu površinu koja ima redak vazduh u okruženje koje podseća na Zemljino. Ne isto bar približno , a ljudi bi se sami od sebe već adaptirali.
Da, verovatno bismo mogli da od Marsa napravimo novu planetu Zemlju. Istražujući planetu Mars roveri i svemirski brodovi pronašli su dokaze da je u mladosti planeta Mars bila toplija, da je imala ogromna mora i puno reka.
-
Product on sale
Minecraft Diamond Mač & PickaxeOriginal price was: 3.600 рсд.2.800 рсдCurrent price is: 2.800 рсд. -
Pametna Interaktivna Kućica – Planinska/ Montesori metod6.800 рсд -
Product on sale
Pametna Busy kućica – Busy HouseOriginal price was: 3.800 рсд.2.800 рсдCurrent price is: 2.800 рсд. -
Držači medalja / svi sportovi1.800 рсд -
Drvena slova +brojevi od 1 do 10(bilo koji alfabet na svetu)800 рсд -
Pametna Interaktivna Kocka – veća5.800 рсд -
Ikonostas, Drvena polica za ikone i hrišćanska obeležja2.800 рсд -
Edukativna kućica za decu ” Dvorac ” – montesori metod11.700 рсд
Za zagrevanje planete ljudi su stručni, svoju smo prilično zagrejali.
Samo treba da dodamo stakleničke gasove njenoj atmosferi i moguće da bi to bilo dovoljno. Na Marsu se najverovatnije i dalje nalazi veliki deo ugljen dioksida koji ga je u davna vremena zagrevao.
Nalazi se u smrznutom tlu i na polarnim delovima te planete, a tamo je i voda. Sve što bi tu planetu moglo da oživi odnosno da je vrati kakva je nekad bila je čovek sa velikim znanjem i budzetom.
Dosta naučnika tvrdi da nema potrebe graditi Mars, dovoljno ga je samo zagrejati i baciti semenje.
Moćni staklenički gasovi koji se zovu Perfluor ugljenici, sintezom elemenata u tlu sa vazduhom sa Marsa , otišli bi sami od sebe u atmosferu tako zagrevajući planetu.
Na taj način oslobodili bi zamrznuti ugljen dioksid, sa polova. On bi pojačao zagrevanje i povećao atmosferski pritisak. Tada bi se led istopio.
Kada bi se to dogodilo, zamislimo da bi tada ljudi koji bi kolonizovali tu planetu sa sobom doneli i zasejali niz bakterija i lišaja, uglavnom onih koji preživljavaju na Antarktiku.
Kasnije bi na red mogla doći i mahovina. Za taj proces pa do dolaska prvog drveta mogli bi proći milioni godina. A još mnogo godina da bi se stvorila šuma koja bi dala kiseonik kakav je potreban.
Medjutim za sada svemirskoj agenciji nedostaju sredstva da ode bilo gde , pa i na Mesec, a proćiće još mnogo vremena kada će se na Marsu možda živeti kao na Antarktiku.



