Izrada drvenih dekorativnih predmeta

Dizajniraj svoju priču

Melanom

Melanom – rano otkrivanje i prevencija

Maligni melanom je od svih najmaligniji oblik raka kože. Procenjuje se da čini oko 4 % svih malignih promena kože, uzročnik je 80 % svih smrti u toj grupi bolesti.

Zbog svoje progresivnosti i sposobnosti brzog širenja odnosno metastaziranja, limfogenim i hematogenim putem, od malignog melanoma svake godine umre nešto manje od 40.000 ljudi širom sveta. Najgore je što je poslednjih godina uočen porast u broju obolelih od 3 do 7 % svake godine.

Maligni melanom može se pojaviti kod osoba svakog uzrasta, ali najveća učestalost je negde izmedju 45. i 55. godine. Podjednako je zastupljena i kod muškaraca i kod žena.

Uzrok melanoma

Tačan uzrok melanoma medicina još uvek nije pronašla, ali u glavne faktore rizika uvršćeni su :

  • pojačano izlaganje suncu
  • svetao ten i kosa
  • opekotine od sunca , posebno u dečijem uzrastu
  • veliki broj mladeža ( medju kojima se nalaze veliki , displastični, netipični mladeži, nepravilnog oblika i boje
  • pozitivna porodična anamneza

Genetski determinisani faktori rizika, kao i za sva druga oboljenja, ne mogu se izmeniti niti preventirati.

Melanom – Prevencija

Ukoliko izbegavamo faktore koji potiču iz spoljašnje sredine, koristeći kreme za zaštitu od UV zračenja koja potiče od sunca ili veštačkih izvora, prilično mođemo smanjiti rizik za razvoj melanoma.

Melanom kao takav je najagresivniji oblik raka kože jer veoma brzo metastazira i zahvata druge organe.

Lečenje melanoma

Ono što važi za sva oboljenja pa tako i ovo, rano otkrivanje je ključ ka ozdravljenju. Rano otkrivanje i pravovremena hirurška intervencija omogućavaju izlečenje i povećanje stope preživljavanja.

Ovo možemo preventirati , ukoliko periodično vršimo samopreglede kože i obraćamo se lekaru u pravi čas. Postoji grupa bolesnika , njih 50 % gde se maligni melanom razvija na klinički ne promenjenoj koži, dok se kod oko njih 30 % on razvija iz već postojećih mladeža.

Melanom Tipovi – Izgled

Maligni melanom obično je tamno smedje do plavo-crne boje. Deo tumora može biti bez pigmenta. Potrebno je naglasiti kako ne postoji tipični opis malignog melanoma.

Veličina , oblik , dibina prodora tumorskog tkiva sekundarne promene, boja, promene tipa vlaženje, stvaranje krasta, erozije, ulceracije mogu biti alarmi kada je pregled u pitanju.

Histološka slika kao i kliničke osobine, razlikuju nekoliko kliničkih tipova malignog melanoma.

To su :

  • lentigo-maligni melanom
  • površinski-šireći melanom( SSM)
  • nodularni melanom
  • melanoma malignum acrolen-tiginosum

Površinsko šireći melanom najčešći je tip melanoma i čini oko 70 %, a čak 20 % SSM razvija se povezano sa melanocitnim, displastičnim nevusima.

Melanom – Lečenje

Zavisno od kliničkog stadijuma daje se prognoza bolesti, dubine invazije i lokaliteta malignog melanoma. Za prognozu vrlo je važna histološka klasifikacija malignog melanoma prema dubini prodora tumorskih ćelija i prema debljini tumora.

U optimalnim postupcima ne može se naći jedinstven stav u lečenju malignog melanoma, ali je sveprihvaćeno da se on mora ukloniti – hirurškim putem. Dalje lečenje nakon hirurškog uklanjanja melanom zavisi od stepena proširenosti bolesti.

Dobra vest je da nakon horurškog uklanjanja melanoma , u ranom stadijumu bolesti put ka izlečenju nadje 90 – 95 % obolelih pacijenata.

Medjutim ukoliko se sa dijagnozom zakasni , verovatnoća preživljavanja je veoma mala, mada se i ovde mora obratiti pažnja na individualno reagovanje.

Dijagnoza i prevencija

Kao što smo napomenuli, najvažnije u prevenciji malignog melanoma, je blagovremeno javljanje lekaru i rana dijagnoza. Svakako rani početak bolesti je presudan za dalji razvoj bolesti. Izbegavanje faktora rizika koje smo navodili, takodje može uticati na rezultat.

Sve pigmentne promene treba pažljivo pratiti, a sve promene koje pokazuju asimetriju treba hirurški odstraniti, takodje promene koje imaju nepravilne rubove, nejednaku pigmentaciju, povećavaju se i uzdignute su iznad okolne kože !

Čitajte još i :

Multipla Skleroza

Šećeri i ugljeni hidrati

multipla skleroza simptomo lecenje

Multipla Skleroza (MS) – bolest sa hiljadu lica

Multipla skleroza (MS), neurološko oboljenje najčešće mladih ljudi. Od nje oboljevaju ljudi u dobi od 20. do 40. života. Kod ove bolesti postoji patološki imuni odgovor, na sopstvene delove nervnog tkiva kao što je mijelin, omotač nervnih vlakana i veoma bitan u sprovodjenju nervnih impulsa, a što je opet uslov za normalno funkcionisanje organizma.

Šta je multipla Skleroza i kako ona nastaje ?

Multipla skleroza je imunološki posredovana bolest. Konstantna oštećenja mijelina dovode do demijelinizacije, pa nervna vlakna (aksoni) propadaju. Ukoliko se vremenom dogodi da aksoni kritično propadnu, to se odražava na neurološke ispade.

Klinička slika multiple skleroze

Klinička slika uveliko zavisi od mesta nastanka oštećenja u mozgu i kičmenoj moždini. Klinička slika može biti raznovrsna.

Pacijenti u zavisnosti od toga mogu imati :

  • delimičan ili potpuni gubitak vida
  • duple slike ili zamućenost
  • trnjenje ili slabost ruku ili nogu ili oba
  • umor, zamor, otežan hod
  • nestabilnost
  • probleme sa mokrenjem
  • uznemirenost zbog svega navedenog

Dijagnoza

Pored tipične anamneze i neurološkog nalaza koji bi svaki stručan lekar mogao odmah da proceni ispravno, veoma je važan i bezbolan pregled magnetnom rezonancom (MR). Pomoću magnetne rezonance može se utvrditi tačna lokalizacija, veličina, i aktivnost ovih oštećenja.

Lečenje multiple skleroze

Ukolio nažalost dolazi do pogoršanja medicina takva stanja leči visokim dozama kortikosteroida. Oni na brz način omogućavaju pacijentu potpuniji oporavak, a treba navesti da se mora biti obazriv kod korišćenja bilo kojih kortikosteroida.

Svako pogoršanje koje izazove multipla skleroza znači trajan gubitak velikog broja nervnih vlakana, a posledica toga je gubitak raznih funkcija, kao što su – hod, vid, ravnoteža, koordinacija… Što dalje dovodi do stresa . Najveći broj nelečenih pacijenata nakon 20 godina , mora koristiti štap.

Pacijenti bi trebalo da se leče što je najvažnije na vreme i adekvatnom dostupnom terapijom, u suprotnom ako neko oboli sa 20 godina do četrdesete bi mogao ići sa štapom.

Primeri pogoršanja multipla skleroze sem hoda koji je najčešći su brojni, i svi teški, onesposobljavajući , što itekako može uticati na kvalitet života obolelog.

Multipla skleroza Simptomi

Isoljavanje simptoma je različito i mnogobrojno. Razlikuju se od osobe do osobe, aneophodno je ukoliko se primete neki od navedenih simptoma, obratiti se lekaru kako bi se na vreme reagovalo.

Terapija je mnogobrojna i uglavnom je reč o lekovima koji se izdaju bez recepta. Dijeta, psihološko savetovanje, vežbanje korisnisu ukoliko se ciljano leči odredjeni simptom.

Simprome multiple skleroze veoma često prati ekstremni umor koji se u poslepodnevnim časovima može pogoršati a može se pogoršati i od prekomernog zagrevanja tela.

Za oporavak od relapsa ili kod promene motoričke sposobnosti veoma znači fizikalna terapija ili radna terapija. Terapija govora, terapeutske vežbe i medicinski aparati mogu biti korisni kod suočavanja s asimptomima miltipli skleroze.

Najčešći simptimi multipli skleroze mogu biti :

Topični simptomi fizičke prirode

Poremećaj ravnoteže i kretanja

Disfunkcija mokraćne bešike

Disfunkcija creva

Spastičnost( mišićna ukočenost)

Seksualna disfunkcija

Poteškoće u govoru i gutanju

Tremor ruku i nogu

Simptomi emotivne, mentalne i psihološke prirode

Anksioznost, uznemirenost

Kognitivni poremećaji

Depresija

Čitajte još :

Hronični umor

Reumatski artritis

Ishrana dijabetičara